Dobrodošli

Našu privrženost vinima pretočili smo u posao. Ali to nije tek rutinski posao. Mi radimo ono što volimo. Stvaramo iz zadovoljstva i ljubavi prema proizvodu koji, na kraju, dobijemo. Potpuno smo svesni da raditi ono što voliš predstavlja retkost u današnjem svetu prepunom težnji za brzom zaradom. Ovakve težnje za posledicu imaju nestajanje tradicionalnih, punih ukusa sa naših trpeza.

Naši počeci

U vreme najveće ekonomske krize u svetu, a time i kod nas, vinogradarstvo i vinarstvo u vinorodnim područjima Srbije doživljava nezapamćen procvat. U Vojvodini, umesto pet-šest velikih socijalističkih vinarija, niču nove porodične vinarije. U sedam vojvođanskih rejona, sada je više od stotinu registrovanih vinarija u kojima se prerađuje, neguje i puni više od pet stotina etiketa različitih vina.

U rečenom peporodu, kakav nije zabeležen u milenijumskoj tradiciji gajenja vinove loze kod nas, pravu slavu steklo je više vinara, koji za svoja vina dobijaju nagrade i priznanja kao kod nas tako i u svetu.

Među njima je i dr Milan Ubavić, vlasnik vinarije Vinum.

Ne zadovoljava se priznanjima koja za svoja prva vina dobija na ocenjivanju u Novom Sadu, Temerinu, Subotici, Beogradu. Ne ustručava se da svoja vina pošalje na odmeravanje i sa svetskim dostignućima. Frankovku koju je iscedio od kupljenog grožđa, još dok nije imao svoj vinograd, poslao je na jubilarni, deseti Vinalis u Parizu, održan od 12. do 16. februara 2004. godine. Na tom, jednom od najvećih međunarodnih ocenjivanja na svetu, u konkurenciji više od 4000 vina iz 37 zemalja, Vinumova polusuva Frankovka, iz berbe 2002, dobila je srebrnu medalju. Parisko ocenjivanje značajno je i po tome, što na njemu samo 30 posto ocenjivanih vina može da se okiti nekom od medalja. Do tada na Vinalisu nikada, a bilo je pokušaja i pre Ubavića, nijedno naše vino nije nagrađeno. Uspeh frankovke, otvorio je široko prozore našim vinarima u svet. 

U međuvremenu Ubavić je kupio zemlju i podigao svoj vinograd, na potezu Ešikovac i Čerat. Na nova priznanja trebalo je čekati samo do prve berbe. Sauvignon Blanc iz 2009. od strogih Francuza dobio je u Parizu 2010 godine srebrnu medalju. Ubavićevom prvencu, rođenom u potezu Ešikovac, zlato je izmaklo za dlaku: nedostajao mu je samo jedan poen.

Ovo vino proslavilo je Vinum, jednu od najmlađih vinskih kuća u našoj vinskoj prestonici. Ono što je najlepše, nije dugo ostalo usamljeno. I druga vina dr Milana Ubavića, u godinama koje slede, pred međunarodnim žirijima uspešno stiču “doktorate”. Vina sa Vinumovom etiketom postaju obavezna vinska lektira mnogih elitnih restorana i domaćih enofila koji drže do sebe.

Vinarija

Jednom kada smo iz hobija porasli u vinariju, ozbiljno smo se posvetili njenoj modernizaciji i na putu popločanom upornošću i trudom, od prvih prohromskih sudova,  stigli smo do podruma opremljenog  najsavremenijom tehnologijom postojanih temperatura, kontrolisane fermentacije, primene najboljih kvasaca i hladne stabilizacije, kojom se posebno ponosimo.

Sa površine od 8 ha, godišnje se proizvode oko tridesetpet hiljada litara vina i to belog, roze, crvenog, slatkog desertnog i penušavog vina. Od belih sorti proizvedemo  suvo belo vino: Grašac Beli, Grašac 26a, Sauvignon Blanc, Chardonnay,  polusuva Mustra, jedno suvo Rose ,crveno suvo Frankovka i mladi pinot noir Pinole, dugogodisnja tradicija u proizvodnji karlovačkog slatkog,aromatizovano desertnog vina Bermet crveni i Bermet beli poštujemo i mi, i jedna od novijih etiketa penušavac Dina na koju smo posebno ponosni.

Vinogradi

Vekovima Karlovci su bili vinski centar i poznata vinska regija Srbije, a tradicija vinogradarstva potiče još iz Rimskog perioda. Vinogradarstvo na Fruškoj gori je jedno od najstarijih u Evropi. Na ove prostore vinova loza masovno se počela saditi još za vreme rimskog cara Marka Aurelija Proba (od 276-282 godine naše ere). Naši vinogradi se nalaze u severoistočnom delu Fruške gore na nadmorskoj visini od 130 – 260m – potez Ešikovac i Čerat.